Porez na dohodak fizičkih lica

Obaveza plaćanja poreza na dohodak fizičkih lica uređena je Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica.

Ko je dužan da plaća porez na dohodak fizičkih lica?

• Obveznik poreza na dohodak fizičkih lica je rezidentno, odnosno nerezidentno fizičko lice koje ostvari oporezivi dohodak na teritoriji Republike Crne Gore.
• Rezidentnim fizičkim licem se smatra fizičko lice koje na teritoriji Republike Crne Gore ima prebivalište ili centar poslovnih i životnih interesa, ili boravi na teritoriji RCG više od 183 dana u poreskoj godini. Rezidentom se smatra i fizičko lice koje je upućeno izvan RCG radi obavljanja posla za fizičko ili pravno lice rezidenta RCG, ili za međunarodnu organizaciju.
• Predmet oporezivanja rezidentnog fizičkog lica je dohodak koji je ostvaren u RCG i izvan RCG.
• Predmet oporezivanja nerezidentnog fizičkog lica je dohodak koji to lice ostvari od aktivnosti obavljenih preko stalnog mjesta poslovanja (poslovne jedinice) u RCG.
• Predmet oporezivanja nerezidentnog fizičkog lica koji nema stalno mjesto poslovanja (poslovnu jedinicu) u RCG je dohodak koji to lice ostvari od autorskih naknada, kamata i naknada po osnovu zakupnine nepokretnosti koje se nalaze u RCG.
• Kada dva ili više fizičkih lica zajednički ostvaruju dohodak, poreski obveznik je svako od tih lica, srazmjerno udjelu u dohotku koji je ostvarilo svako od tih lica .

Koja su fizička lica izuzeta od plaćanja poreza na dohodak fizičkih lica?

• Porez na dohodak fizičkih lica ne plaćaju:
- članovi stranih diplomatskih misija u Crnoj Gori i članovi njihovih domaćinstava, ako nijesu državljani Crne Gore;
- članovi konzularnih predstavništava kao i članovi njihovih domaćinstava, ako nijesu državljani Crne Gore;
- funkcioneri i stručnjaci programa za tehničku pomoć Organizacije Ujedinjenih Nacija i njenih specijalizovanih agencija;
- počasni konzuli stranih država, ali samo za primanja dobijena od države koja ih je imenovala za obavljanje funkcije počasnog konzula;
- funkcioneri, stručnjaci i administrativno osoblje medjunarodnih organizacija ako nijesu državljani Crne Gore ili nemaju prebivalište u Crnoj Gori.

Koji prihodi podliježu plaćanju poreza na dohodak fizičkih lica?

Porezu na dohodak podliježu prihodi ostvareni po osnovu:
- ličnih primanja,
- samostalne djelatnosti,
- imovine i imovinskih prava,
- kapitala.
• Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica ("Službeni list RCG", broj 78/06), koji je u primjeni od 1. januara 2007. godine, prihodi od kapitalnih dobitaka su izuzeti od oporezivanja.

Šta čini poresku osnovicu za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak fizičkih lica?

• Osnovicu za plaćanje godišnjeg poreza na dohodak fizičkih lica, čini oporezivi dohodak, umanjen za iznos prenesenog gubitka i ličnog odbitka (840 € godišnje).
• Oporezivi dohodak predstavlja razliku izmedju dohotka i priznatih rashoda (troškova ) koje je poreski obveznik imao pri njegovom ostvarivanju i očuvanju.
• Poreskom obvezniku koji ostvaruje prihode do samostalne djelatnosti prilikom utvrđivanja oporezivog dohotka (dobiti), priznaju se rashodi u iznosima utvrđenim bilansom uspjeha (u skladu sa računovodstvenim propisima), izuzev rashoda za koje je ovim zakonom propisan drukčiji način utvrđivanja.

Koja je poreska stopa?

• Primjenjuje se jedinstvena (ravnomjerna) poreska stopa.
• Stopa poreza na dohodak fizičkih lica iznosi 9%.

Kako se oporezuju prihodi od ličnih primanja?

• Ličnim primanjima smatraju se:
- zarade, odnosno naknade zarada ostvarene u skladu sa propisima kojima se uredjuje radni odnos;
- primanja na osnovu naknada i druga
- primanja koja poslodavac pored zarade isplaćuje zaposlenom, iznad iznosa utvrđenog ovim zakonom;
- primanja članova predstavničkih i izvršnih tijela državne, odnosno lokalne vlasti;
- primanja članova skupština, upravnih odbora,nadzornih odbora i drugih, njima sličnih tijela u pravnim licima, članova povjereništava i odbora koje imaju ta tijela,
- stečajnih upravnika i sudija porotnika koji nemaju svojstvo službenika suda.

• Mjesečna akontacija poreza na lična primanja obračunava se primjenom poreske stope na poresku osnovicu, koju čini iznos bruto ličnih primanja, koje obuhvata neto primanje, porez koji se plaća iz tog primanja i doprinose za obavezno socijalno osiguranje koje je dužan da plaća osiguranik (u skladu sa zakonima o pojedinim vidovima obaveznog socijalnog osiguranja) umanjeno za iznos mjesečnog ličnog odbitka (70€).
• Porez na lična primanja obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, odnosno isplatilac tih primanja, prilikom svake isplate primanja, primjenom propisane poreske stope na poresku osnovicu.

Kako se oporezuju prihodi od samostalne djelatnosti?

• Prihodom od samostalne djelatnosti smatra se prihod ostvaren od: privredne djelatnosti, slobodnih zanimanja, profesionalnih i intelektualnih usluga i drugih samostalnih djelatnosti koje nijesu osnovna djelatnost poreskog obveznika, a povremeno se obavljaju radi ostvarivanja prihoda.
• Oporezivi prihod (poresku osnovicu) od samostalne djelatnosti predstavlja oporeziva dobit poreskog obveznika.
Oporeziva dobit se utvrđuje usklađivanjem dobiti poreskog obveznika koja je iskazana u bilansu uspjeha, prema računovodstvenim propisima korigovanim na način predviđen poreskim zakonom.
• Porez na dohodak na prihode od samostalne djelatnosti tokom godine plaća se u vidu mjesečnih akontacija, do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec u visini 1/12 poreske obaveze po godišnjoj poreskoj prijavi za prethodnu godinu. Akontacija plaćenog poreza po ovom osnovu smatra se kreditom u odnosu na obavezu po poreskoj prijavi za tekuću godinu.
• Poreskim obveznicima koji ostvaruju prihode od povremenih samostalnih djelatnosti, ukoliko ne dokumentuju stvarne troškove, priznaju se standardni troškovi u iznosu 40% ostvarenih prihoda. Osnovicu za plaćanje ovog poreza čini neto prihod, koji predstavlja razliku između ostvarenih prihoda i stvarnih, odnosno standardnih rashoda poreskog obveznika.
Stopa poreza na ove prihode iznosi 15% od poreske osnovice.
• Lica koja ostvaruju prihode od povremenih samostalnih djelatnosti nijesu dužna da te prihode uključuju u godišnju poresku prijavu, a plaćene akontacije poreza smatraju se konačno utvrđenom poreskom obavezom.

Koje poreske olakšice mogu da koriste fizička lica koja obavljaju samostalnu djelatnost (preduzetnici)?

• Preduzetnici koji izvrše ulaganja u osnovna sredstva za sopstvenu djelatnost, imaju pravo da obračunati porez umanje u visini od 50% tih ulaganja, a najviše do 70% ukupne poreske obaveze za određeni poreski period.
• Preduzetnici koji na neodređeno vrijeme zaposle nove radnike (najmanje na dvije godine), imaju pravo da poresku osnovicu umanje za iznos bruto plata tih radnika i pripadajućih doprinosa koji se plaćaju na te plate. Ova olakšica se primjenjuje godinu dana od dana zaposlenja novog radnika.
• Preduzetnici koji ostvare gubitak u poslovanju (izuzev kapitalnih gubitaka), mogu te gubitke prenijeti na račun dobiti iz budućeg perioda, ali najduže za period od pet godina.

Paušalno oporezivanje prihoda od samostalne djelatnosti

• Poreskom obvezniku, čiji je ukupan promet (prihod) u godini koja prethodi godini za koju se utvrdjuje porez (odnosno čiji je planirani promet kada počinje da obavlja djelatnosti) manji od 18.000 Eura, Poreska uprava može odobriti da poresku obavezu plaća u godišnjem paušalnom iznosu.
• Pravilnikom o paušalnom oporezivanju prihoda od samostalne djelatnosti, poreski obveznici su zavisno od vrste djelatnosti razvrstani u 4 grupe, a svaka grupa zavisno od visine ostvarenog, odnosno planiranog prometa razvrstana je u 4 podgrupe.

Kako se oporezuju prihodi od imovine i imovinskih prava?

• Prihodom od imovine i imovinskih prava smatraju se:
prihodi ostvareni od izdavanja u zakup pokretne i nepokretne imovine i prihodi od vremenski ograničenog ustupanja autorskih prava, prava industrijske svojine i drugih imovinskih prava.
• Poresku osnovicu (oporezivi prihod) za plaćanje poreza na dohodak na prihode od imovine i imovinskih prava čini razlika između ukupnog prihoda ostvarenog od izdavanja u zakup navedene imovine i ukupnih troškova nastalih u vezi ostvarivanja tih prihoda, u istom poreskom periodu.
• Troškovima po osnovu imovine i imovinskih prava smatraju se stvarni troškovi nastali u vezi sa ostvarivanjem tih prihoda (ako su dokumentovani) ili standardni troškovi u visini 40% ostvarenih prihoda od imovine i imovinskih prava. Za prihode od iznajmljivanja soba, apartmana i kuća za odmor putnicima i turistima, standardni rashodi iznose 50% ostvarenih prihoda.
• Akontaciju poreza na dohodak na prihode od imovine i imovinskih prava tokom godine obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatilac prihoda (pravno lice ili preduzetnik), pri svakoj naplati prihoda primjenom stope od 15% na propisanu poresku osnovicu (oporezivi prihod).
• Kod neposrednog ostvarivanja prihoda od imovine i imovinskih prava (kada fizičko lice daje u zakup imovinu drugom fizičkom licu) porez na dohodak plaća se prilikom podnošenja godišnje poreske prijave.

Kako se oporezuju prihodi od kapitala?

• Prihodom od kapitala smatraju se: prihodi od kamata, udjeli u dobiti koje ostvare članovi uprave i zaposleni u novcu ili akcijama i prihodi od korišćenja imovine i usluga od strane vlasnika i suvlasnika kapitala za njihove privatne potrebe.
• Porez na dohodak na prihode od kapitala plaća se po odbitku, što znači da je isplatilac prihoda dužan da obračuna, obustavi i uplati porez na prihod istovremeno sa isplatom prihoda po stopi od 9%.
• Stopa poreza na prihode od kamata koje ostvaruje nerezidentno fizičko lice iznosi 5%.
• Kod utvrđivanja oporezivog dohotka od kapitala ne priznaju se troškovi (oporezuju se prihodi u cjelini).

Kada se podnosi godišnja poreska prijava?

• Obveznik poreza na dohodak fizičkih lica dužan je da, po isteku fiskalne godine, nadležnom poreskom organu (prema mjestu prebivališta) podnese godišnju poresku prijavu za obračunavanje i plaćanje poreza na dohodak fizičkih lica.
• Godišnja prijava se podnosi na Obrascu GPP-FL, do kraja aprila tekuće godine za prethodnu godinu.
• Poreski obveznik sam obračunava porez na dohodak u godišnjoj poreskoj prijavi, primjenom poreske stope (član 10 Zakona) na poresku osnovicu (član 8 Zakona), s tim što se od ukupno obračunatog poreza odbija iznos akontativno plaćenog poreza tokom godine.
• Ako je poreski obveznik tokom godine, platio više poreza nego što je dužan po godišnjoj poreskoj prijavi, više plaćeni porez mu se na njegov zahtjev vraća ili se uračunava u akontaciju za naredni poreski period.

Koja lica nijesu dužna da podnose godišnju poresku prijavu?

• Godišnju poresku prijavu nijesu dužni da podnose fizička lica koja ostvare dohodak po osnovu:
- ličnih primanja (po osnovu zarada zaposlenih), ako su ta primanja ostvarena kod istog poslodavca u istom obračunskom periodu;
- prihoda od drugih samostalnih djelatnosti koje nisu osnovna djelatnost poreskog obveznika;
- prihoda od kapitala;
- prihoda od samostalne djelatnosti koji se paušalno oporezuju.

Kako se vrši otklanjanje dvostrukog oporezivanja?

• Rezidentnom poreskom obvezniku koji ostvari dohodak izvan Crne Gore i koji plaća porez na dohodak drugoj državi odobrava se poreski kredit u visini poreza na dohodak plaćenog u toj državi.
• Poreski kredit ne može biti veći od iznosa koji bi se dobio primjenom odredaba, odnosno poreskih stopa propisanih Zakonom, na dohodak ostvaren u drugoj državi.
• Međunarodni sporazumi o otklanjanju dvostrukog oporezivanja imaju pretežnu važnost u odnosu nanacionalno poresko zakonodavstvo

Izvor: Poreska uprava